Kulturna baština

Klape

Klape

Šibenik je poznat po dugoj tradicij klapskog pjevanja. Tradicija klapskog pjevanja seže iz kasnog srednjeg vijeka, iz vremena starih dalmatinskih bratovština. Juraj Šižgorić, poznati šibenski humanist već 1487. godine u svom djelu “De situ IIlyriae et civitate Sibenici” opisuje svoje prve dojmove o pjevanju pučkih pjevača. Također spominje pjevanje tužaljki što nam dokazuje da je na našoj obali bilo rašireno i žensko pjevanje. Pjesme su nastajale parelelno sa nastankom pučke poezije kao odraz načina života. 
Na širem šibenskom području djeluje brojne muške i ženske klape: klapa Maslina klapa Fortica, klapa More, klapa Canzona, klapa Romansa, klapa Brodarica, klapa Bunari, klapa Mirakul, klapa Rećina, klapa Skradinke, klapa Bile vile, klapa Oršulice i klapa Mela. 
Šibenska klapska pjesma danas predstavlja dio kulturnog identiteta našeg podneblja, formira glazbeni ukus i pomaže očuvanju tradicijskih vrijednosti.