Turistička mjesta

Otoci

Kaprije, naselje na jugozapadnoj obali istoimenog otoka ima lijepu i dobro zaštićenu luku. Nekada je otok bio šumovit, no u srednjem vijeku stabla su posječena i iskorištena za građevni materijal. U mjestu je crkva sv. Petra iz XVI-XVII st.
Tople, sunčane i mirisne obale ovih udaljenih otoka sa svim općim sredozemnim i svojim posebnim ljepotama čekaju svakodnevne izletnike koji u mnogobrojnim uvalama pronalaze trenutke predaha i odmora od vreve svakodnevnoga života.

Žirje je s površinom od 15,43 km2 najveći od svih otoka u šibenskome arhipelagu. Kao dio vanjskog otočnog niza ujedno je i najudaljeniji od Šibenika (11 NM). Otok se pruža dinarskim smjerom u duljini od 12 km, prosječne širine 1,2 km, dok njegov najširi dio iznosi 2,5 km. Oko otoka leže brojni, prekrasni otočići. Zahvaljujući konfiguraciji tla stvorene su brojne uvale, a time i duga obalna linija (39,2 km). Kao zaklonište za male brodove služe uvale Mala i Vela Stupica te Tratinska, a brod iz Šibenika pristaje u uvali Muna koja je dosta izložena buri. 
Kao i na svim otocima šibenskog okružja, klimu Žirja karakteriziraju blage zime, topla ljeta i relativno male razlike između najtoplijega i najhladnijeg mjeseca. Prosječna godišnja temperatura je 15,6° C. Od oborina su najčešće kiše kojih je najviše u zimskoj polovici godine i to prosječno padne 753 mm godišnje, rijetko grad, a izuzetno snijeg.

Zlarin, otok u šibenskom arhipelagu, smješten jugozapadno od Šibenika. Od kopna ga odvaja Šibenski kanal, a od niza otočića na jugozapadu Zlarinski kanal 8,19 km2 (dug 6,1 km, širok do 2,1 km); 359 stan.; najviši vrh Klepac (170 m). Sastoji se od dva podnožja između kojih je udolina s plodnim obradivim površinama. Veći su zaljevi Zlarinska luka i Magarna na jugoistoku; na sjeveroistočnoj obali su uvale Vodena, Velika Lovišća, Njivica, Veleš, Platac, Lokvica i dr. Osnovu gospodarstva čine poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo, vađenje koralja i spužava, pomorstvo i turizam. Postoji brodska veza sa Šibenikom. 
U XVI st. naseljen je izbjeglicama pred Turcima. Baroknu župnu crkvu sagradio je u razdoblju od 1735.-40. šibenski graditelj Ivan Skoko. Osim ove. u naselju se nalazi više crkava: Sv. Roko na starome groblju iz 1650.; Gospa od Rašelja (prva polovica XV st., obnovljena u baroknome slogu 1714.; oltar iz 1767., rad kipara braće Pija i Vicka Dall'Acque); Sv. Šimun iz druge polovice XVII st. Kapela Porođenja Isusova, u sklopu palače Zuliani, podignuta je u prvoj polovici XVII st. U naselju se nalazi nekoliko ladanjskih kuća iz doba baroka (XVII-XVIII st.). 
Zlarin je otok koralja, gdje se i danas održao obrte ručne obrade nakita od koralja. Zbog ljepote prirode i kristalne čistoće mora Zlarin je nekad zvan i "zlatni otok" (insula auri). Također je poznat i kao turističko odredište s najduljom tradicijom na ovom području. Gosti u Zlarinu mogu pronaći smještaj u hotelu "Koralj" ili u privatnom smještaju.