Šibenik

Povijesne ličnosti

Brojni umjetnici, koji su u djelovali u Šibeniku iza sebe su ostavili i bogat umjetnički opus. Uz Jurja Dalmatinca i Nikolu Firentinca (koji je naslijedio Dalmatinca u gradnji Katedrale) ističu se i brojni drugi graditelji i kipari: Andrija Aleši, Bonin iz Milana; zatim slikari – Juraj Čulinović, Andrija Medulić, Nikola Vladanov; znanstvenici, književnici, povijesničari – Antun i Faust Vrančić, Juraj Šižgorić, Dinko Zavorović, Franjo Divinić, Ivan Tomko Mrnavić i dr.; skladatelji – Ivan Lukačić, Julije Skjavetić.

Antun Vrančić 

bio je hrvatski humanista, rođen u Šibeniku, gdje je stekao prvo humanističko obrazovanje. Nakon studija u Padovi, Beču i Krakovu postaje savjetnik ugarskoga kralja Ivana Zapolje, ali 1549. godine prelazi na stranu Habsburgovaca te u službi hrvatsko-ugarskog kralja Ferdinanda I postiže sjajnu diplomatsku karijeru. 

Vrančić je važan kao književnik koji je pisao pjesme, putopise i sl., a važna je njegova prepiska s Erzmom Roterdamskim, Nikolom Zrinskim i drugim slavnim ljudima.

Ante Šupuk 

bio je hrvatski izumitelj koji je 1895. napravio prvu hidroelektranu na svijetu, a napravljena je na rijeci Krki. Tako je Šibenik postao treći grad na svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu struju.

Ante Šupuk je poznat i po tome što je prvi od naroda izabran gradonačelnik, a može se reći i da je upravo on izveo grad iz težačkoga doba (uveo je u škole hrvatski jezik, sagradio prugu, vodovod, kanalizaciju, luku, popločao ulice, sagradio najsuvremeniju bolnicu, itd.)

Dinko Zavorović 

Prvi je hrvatski moderni historiograf. Njegova glavna djela "Povijest Šibenika" i "Povijest Dalmacije" u 8 knjiga nisu do današnjeg dana nikada objavljena, već su ostala u rukopisu.

Ivan Marko Lukačić 

Prva skladateljska ličnost glazbenog života Šibenika, koji je odražavao "skladateljske ideale nove glazbene epohe, baroka, itd.", poznat i u Europi (čuveni moteti).

Juraj Matvejev Dalmatinac

Juraj Dalmatinac (Juraj Matvejev Dalmatinac) ili Giorgio Orsini (Zadar, početkom XV. stoljeća — Šibenik, 1473-75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj. Juraj Dalmatinac zaslužan je za utemeljenje šibenske graditeljske škole. On je naš najveći graditelj i kipar XV stoljeća i jedan od najvećih renesansnih majstora naše starije umjetnosti u oblikovanju ljudskoga lika. 

Osmislio je najvažnije šibenske građevine. O njegovu ugledu u arhitekturi XV st. najbolje svjedoče iznosi koji je primao za svoj rad. Dok su ostali graditelji zarađivali godišnje do 62 dukata, Dalmatinac je tražio i dobivao po 120 dukata. 

Faust Vrančić (Faustus Verantius) 

Faust Vrančić (Šibenik 1551. – Mleci 1617.) bio je pravi renesansni čovjek: humanist, latinski i hrvatski pisac, polihistor, znanstvenik, fizičar, izumitelj, filolog, filozof, jedan je od najvećih hrvatskih umova svoga vremena, a uz svoga strica Antuna Vrančića, najveći znanstvenik i pisac u šibenskoj povijesti. 

Početno je humanističko obrazovanje stekao u Požunu (danas Bratislava) uz pomoć strica Antuna, tada poznatoga crkvenog dostojanstvenika i diplomate. Filozofiju i pravo je studirao u Padovi. Od 1579. je zapovjednik grada Vesprima (Veszprem) a od 1581. savjetnik kralja Rudolfa II u Pragu. Od 1594. do 1598. boravi u Dalmaciji i Italiji, a glavni mu je interes leksikografija. Smrt supruge ga je jako pogodila pa se nakon toga zaređuje te postaje naslovnim biskupom Čanadskim. 

Od 1605. boravi u Rimu, odakle se 1615. upućuje za Šibenik, no prekida ga smrt u Veneciji 1617. Pokopan je u Prvić Luci. 

Vrančić je sastavio prvi veći rječnik hrvatskoga jezika, kao dio rječnika koji je sadržavao pet najuglednijih europskih jezika – latinski, talijanski, njemački, dalmatinski (danas zvan kao hrvatski) te mađarski jezik. 

Faust Vrančić iskazivao je poseban interes za fiziku tako da je sva svoja istraživanja objavio u djelu Machinae novae (Novi strojevi) u kojem je na pet jezika opisano 56 različitih naprava, uređaja, konstrukcija, od kojih su najpoznatiji viseći most i padobran. Prema skici Leonarda da Vincia, Vrančić je napravio detaljniji nacrt padobrana pod nazivom Homo Volans te konstruirao najranije poznatu verziju padobrana, a kako je zapisao i sam je provjerio njegovo djelovanje u praksi.

Juraj Šižgorić 

Juraj Šižgorić Šibenčanin središnja je ličnost šibenskoga humanističkog kruga XV st. i jedna je od najznačajnijih ličnosti kulturne povijesti čitavoga naroda.

Rođen je 1420.g. u Šibeniku u plemićkoj obitelji, i najpoznatiji je starohrvatski pisac i pjesnik. Njegova Knjiga pjesama i elegija (Georgii Sisgorei Elegiarum et carmieurem libri tres, Venecija 1477.) prva je tiskana knjiga jednoga hrvatskog pisca. Umro je 1509.g., a grob mu se nalazi u Katedrali sv. Jakova. Vrijednost ove knjige je i u tome što se prema sudu mnogih povijesničara u njoj nalazi naša najljepša i najstarija patriotska elegija nastala u srednjem vijeku “Elegija o pustošenju šibenskog polja”. 

Nikola Tommaseo 

Nikola Tommaseo rođen je u Šibeniku 1802.godine. Nakon srednje škole otišao je na studij prava u Padovu. Italija ga je potpurno osvojila pa je svoj život posvetio talijanskome narodu ugradivši u talijansku kulturu svoj literarni opus. Jedan je od najumnijih i najobrazovanijih Europljana XIX stoljeća. Najveći talijanski pisac XIX st. ujedno je i tvorac modernoga talijanskog jezika. Njegov je opus vrlo opsežan, više od 200 djela. Napisao je i poznato djelo na hrvatskom jeziku ISKRICE. Tematiku u svojim djelima najviše je crpio iz rodnog kraja Šibenika i Dalmacije. 

Sveti Nikola Tavelić 

Nikola Tavelić, potomak stare hrvatske plemićke obitelji Tavelića, rodio se u Šibeniku, gradu na obali Jadrana. Stupio je u franjevački red u Bribiru, gradu slavnih knezova Šubića. 1365. godine zaređen je za svećenika nakon čega je kao misionar otišao u Bosnu gdje je proveo 12 godina. Nakon toga odlazi u misiju u Palestinu s fra Deodatom, fra Petrom iz Francuske i fra Stjepanom Cunea iz Italije. 1391. sva četvorica svećenika mučki su ubijena u Jeruzalemu. 

Diljem Europe, a posebno u Šibeniku slavljeni su kao mučenici. Papa Lav XIII je  1889.godine, na molbu šibenskoga biskupa J.Fosca odobrio Nikolino štovanje. Papa Pavao VI proglasio ga je svecem u Rimu 21.06.1970. Važno je naglasiti da je kao redovnik i svećenik radom, studiranjem i molitvom uspio ostvariti ideal kršćanstva – svetost. 

Visiani Robert 

Visiani Robert rođen u Šibeniku u ulici koja danas nosi njegovo ime. Poznati je prirodoslovac i profesor botanike koji je na sveučilištu u Padovi osnovao prvi botanički vrt u Europi. Njegovo najpoznatije znanstveno djelo je “Flora Dalmatica”.