Kulturna baština

Sakralni spomenici

Katedrala sv. Jakova

Šibenska katedrala sv. Jakova građena je više od stotinu godina i svjedočanstvo je upornosti, odricanja i vjere generacija Šibenčana. Posebna je po mnogočemu, ne samo u hrvatskom već i u europskom graditeljstvu: u cijelosti je izgrađena od kamena. Jedinstvena je po smionim konstrukcijskim montažama kamenih ploča i rebara i to bez korištenja ikakvog vezivnog materijala. Jedinstvena je i među renesansnirn crkvama s pročeljem u obliku trolista, ali i po suglasju arhitekture i niza od 71 realističnog portreta na apsidama.
 
Dokumenti iz razdoblja gradnje katedrale svjedoče o doprinosu cjelokupne komunalne zajednice u njezinu podizanju , ali i mnogih pojedinaca, među kojima je najveći broj domaćih klesara, graditelja i zanatlija. Od njih je najznačajniji Juraj Matvejev Dalmatinac, podrijetlom Zadranin, s kojim Šibenčani 1441. godine sklapaju ugovor o njegovu preuzimanju dužnosti protumajstora šibenske stolne crkve. Katedrala zajedno s renesansnom gradskom vijećnicom te okolnim crkvama, palačama i kneževim dvorom u kojem je danas smješten županijski muzej, tvori zacijelo najljepši trg hrvatske urbanističke baštine. 
U zimsko vrijeme Katedrala je otvorena svaki dan od 08. 30 -12. 00 te od 16. 00 - 20.00, a u ljetno doba je otvorena cijeli dan od 08. 30 - 20. 00. 
Cijena ulaznice: 15,00 kuna 
Mise: svaki dan u 09.30, 11.00 i 18.00. 

Crkve i samostani 

Malo je gradova koji se kao Šibenik mogu pohvaliti bogatstvom sakralnih objekata. Šibenik je grad s 24 crkve, od kojih je 12 crkava u Službi Božjoj, a šest crkava je danas u drugoj funkciji; Sv. Barbara – Muzej sakralne umjetnosti, Sv. Grgur – stalna postava djela Jurja Dalmatinca, Sv. Krševan – galerijski prostor, Sv. Katarina – stambeni prostor, Svi Sveti – prvi muzejski prostor 1925. godine, Sv. Mihovil – do 1995. atelje duboresca pok. Ante Belamarića. Osim 24 crkve Šibenčani su u deset stoljeća sagradili i šest samostana (3 muška i 3 ženska). 

Crkva sv. Barbare

Crkva sv. Barbare spomenik je gotičkog graditeljstva. Crkva je jednobrodna građevina čija je gradnja započela oko 1400.god. Iznad glavnog ulaza ističe se gotička niša u kojoj se nalazi skulptura sv. Nikole – djelo talijanskoga majstora Bonina iz Milana. Na sjevernom zidu crkve je gotički prozor u čijem se donjem dijelu nalazi skulptorski rad koji je kao zavjet 1419. godine dao izraditi šibenski liječnik Marko. To je jedinstven primjer srednjovjekovnog reljefnog prikaza liječnika na istočnoj obali Jadrana. 
 
Danas se u crkvi sv. Barbare nalazi mali crkveni muzej u kojem su izložena najvrjednija umjetnička djela iz razdoblja od 14.- 17. st . 

Crkva sv. Ivana

Crkva sv. Ivana je gotičko-renesansna građevina podignuta u XV stoljeću pod imenom crkva sv. Trojstva. Stepenište uz južnu stranu crkve djelo je poznatoga šibenskog graditelja Ivana Pribislavića, a ukrašeno je basreljefom. U podnožju zvonika je renesansni prozor, djelo Nikole Firentinca, a iznad prozora je reljef s janjetom ispod kojega je raskriljeni anđeo. Reljefi predstavljaju remek-djela dalmatinskoga srednjovjekovnog graditeljstva. Zanimljiv je i zvonik u koji je ugrađen turski sat s jednom kazaljkom koji je dopremljen iz Drniša nakon što su ga Turci u XVIII st potpuno napustili. Kupola zvonika uklonjena je 1862. nakon jakog potresa. 

Crkva sv. Krševana

Crkva sv. Krševana najstariji je sačuvani sakralni objekt, a datira iz XII st . Građena je u romaničkom stilu. Sve do II svjetskog rata služila je za bogoštovlje, a za vrijeme rata je jako oštećena. Nakon restauracije je postala izložbeni prostor Muzeja grada Šibenika, a danas je galerija sv. Krševana.

Crkva sv. Križa

Crkva sv. Križa podignuta je početkom XVII st. od bijelog tesanog kamena, a dominira središnjim dijelom Dolca. Crkvicu krasi velika rozeta na kojoj su uklesani medaljoni 12 apostola. Gradnju crkve je pokrenula bratovština sv. Marka čijom su zaslugom 1776. godine nabavljene orgulje. 

Crkva Gospe vanka grada

Crkva Gospe vanka grada podignuta je na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo groblje sa crkvicom sv. Kuzme i Damjana (1452.god.). Nakon ustanovljenja Varoške župe (1604.god.) započela je adaptacija stare crkve koja je proširena, te je 1740. godine dovršena gradnja nove kamene crkve. Malo kasnije izgrađen je zvonik koji je mostićem spojen s crkvom. Ispred i oko crkve Gospe vanka Grada nalazilo se gradsko groblje koje je napušteno 1828. godine. 

Crkva sv. Duha 

Crkva sv. Duha nalazi se u centru grada na Trgu Dinka Zavorovića, a izgrađena je u XVII st. prema projektu Antuna Nogulovića. Crkvu krasi lijepo kameno pročelje s krasnom rozetom u baroknom stilu. 

Nova crkva 

Nova crkva je renesansni hram iz prijelaza iz XV u XVI stoljeće. Kao jedan od graditelja spominje se Nikola Firentinac čija su djela kamena skulptura “Pieta” i reljef “skidanje Krista s križa” uklesani u donjem dijelu zvonika. Stropne slike u crkvi izradili su domaći umjetnici Mondella, Sisanović i Bojković. Gornji djelovi zidova ukrašeni su fresco slikarijama Šibenskih slikara iz prve polovice XVII stoljeća. 

Crkva sv. Nikole 

Crkva sv. Nikole podignuta je u XVII st. u baroknome stilu, a u njoj se uz više grobnica, kao zavjetni darovi, nalaze modeli jedrenjaka. Pročelje joj završava zvonikom na preslicu, a donji dijelovi su raščlanjeni prozorima i portalom jednostavnih okvira. U unutrašnjosti, na kasetnim poljima stropa, nalaze se svetački likovi i portreti donatora u pučkim nošnjama i natpisima koji spominju njihova imena. 

Crkva sv. Elizabete 

Crkva sv. Elizabete potječe iz XVI st., a nalazi se u gradskom predjelu Crnica. Smatra se da su se oko crkvice potkraj prošlog stoljeća nalazili ostatci starih zdanja u koja se, po predaji, sklonio kralj Bela IV bježeći pred Tatarima i Mongolima. Nakon II svjetskog rata crkvica je potpuno obnovljena, a nadograđen je i Župni pastoralni centar. Do crkve sv. Elizabete, kao prvog poslijeratnog sakralnog objekta, izgrađena je crkva sv. Leopolda. 

Crkva Uspenie Bogomatere 

Crkva Uspenie bogomatere sagrađena je na mjestu gdje su u XII st. obitavali templari. To je barokna građevina iz XVII – XVIII stoljeća. Do početka XIX st. to je podnožja katolička crkva sv. Spasa i pripadala je ženskom benediktinskom samostanu. Napoleonovom odlukom je 1810. godine crkva ustupljena pravoslavnom episkopu Benediktu Kraljeviću. Crkva se ističe baroknim zvonikom s početka XVIII st., djelom domaćeg majstora Ivana Skoka.  

Crkva sv. Grgura

Crkva sv. Grgura smjestila se u najstarijoj šibenskoj ulici - ulici Jurja Dalmatinca, gdje se ujedno nalazi i njegov dom. U ovoj maloj crkvici gotičkih stilskih obilježja postavljena je stalna tematska izložba “Juraj Dalmatinac i njegovo djelo izvan Šibenika”. 

Crkva sv. Dominika 

Crkva sv. Dominika nalazi se na zapadnoj obali grada. Do 1910. godine podnožja je renesansna građevina, ali tada poprima gotičke stilske karakteristike. Unutrašnjost crkve skriva dva vrijedna drvena oltara, grobnicu šibenskoga biskupa Arrigonia, te orgulje koje je 1818.godine izradio majstor Gaetano Mascatelli. 

Crkva i samostan sv. Frane 

Crkva sv. Frane podignuta je u drugoj polovici XIV st. na krajnjem jugoistočnom dijelu povijesne gradske jezgre. Crkva predstavlja prostranu jednobrodnu gotičku građevinu bez arhitektonskih dekorativnih elemenata. U XV stoljeću je na sjevernoj strani dograđena kapela sv. Križa i preuređen prezbiterij sa svetištem. Na pročelju crkve je glavni ulaz s kamenim okvirom gotičkog oblika, a u luneti se vide ostatci fresco slikarije iz XIV stoljeća. U kapeli sv. Križa smještene su orgulje koje je 1762.god. izradio glasoviti graditelj tih instrumenata, Petar Nakić. 
 
U sklopu arhitektonskog kompleksa šibenskih franjevaca-konventualaca s južne strane crkve nalazi se samostan koji datira iz XIV st. Budući da su se stoljećima skupljale kulturno-povijesne umjetničke vrijednosti, samostan danas predstavlja mjesto na kojemu je pohranjen velik dio spomeničke baštine grada. 
 
Samostanska knjižnica ističe se zbirkom od 140 inkunabula te zbirkom rukopisnih kodeksa. Tu se nalazi i “Šibenska molitva”, jedan od najstarijih hrvatskih jezičnih i književnih spomenika, napisan latinicom oko 1375.godine. 

Crkva i samostan sv. Lovre 

Crkva sv. Lovre sagrađena je u drugoj polovici XVIII st. za potrebe franjevačkog reda. Na pročelju crkve, koje završava zabatom, smjestio se profilirani portal sa skromnim baroknim nadvratnikom. U timpanonu pobočnog ulaza postavljena je manja skulptura sv. Lovre iz 1720 god. Pod pročeljem, u dubini sjeverne stijene uređena je spilja Gospe Lurdske. Nasuprot crkvi je franjevački samostan iz 1650. godine, a njegova glavna zgrada je Foscolova palača, najljepši primjerak šibenskoga reprezentativnog stambenog graditeljstva iz XV st. - vremena cvjetne gotike i majstora Jurja Dalmatinca. 

STARA GRADSKA JEZGRA

Osim brojnim sakralnim građevinama, katedralom, palačama (Rossini, Divinić, Gotička palača, Pellegrini i dr.) portalima, butama i sl., stara šibenska jezgra se ističe ljepotom središnjega gradskog trga (Trga Republike Hrvatske) s Gradskom Vijećnicom i Kneževom palačom...

Središnji gradski trg (Trg Republike Hrvatske) je dugo vremena nazivan PLATHEA COMUNIS, a kasnije i GOSPODSKI TRG. Šibenik je upravo na tom trgu 1750. god. dobio prvu kavanu. Stoljećima je ovaj trg bio središte javnog i društvenog srednjovjekovnog života, a u vrijeme napada mletačke vojske (1378.god.) bio je i poprište krvavih borbi Šibenčana. Trg okružuju najreprezentativniji objekti šibenskoga graditeljstva - Katedrala, Gradska vijećnica, Mala lođa, Kneževa i Biskupska palača, te sklop kamenih patricijskih palača.
U staroj gradskoj jezgri zanimljiv je i Trg s četiri bunara koji je izgrađen 1451. godine. Budući da je grad za mletačke vlasti oskudijevao vodom, te iste vlasti su naredile gradskom knezu da otpočne gradnju cisterne. Tako Šibenik dobiva cisternu Četiri bunara koja je četiri i pol stoljeća opskrbljivala građane vodom.
Gradska vijećnica nalazi se na središnjem gradskom trgu (Trgu Republike Hrvatske ), nekadašnjoj Plathei communis. To je vrlo skladna i prozračna renesansna građevina podignuta u razdoblju između 1533. - 1536. godine. Prizemlje obuhvaća trijem s polukružnim lukovima koji se oslanjaju na deset stupova odakle se prilazilo negdašnjim uredima komunalne uprave. Na katu je reprezentativna dvorana u kojoj su se sastajala gradska vijeća. U prosincu 1943. god., prilikom savezničkog zračnog bombardiranja, Vijećnica je u potpunosti razorena te je nakon rata restaurirana u izvornom obliku i izgledu, a unutrašnjost prostorno organizirana i opremljena u skladu s potrebama nove funkcije.
Kneževa palača nalazi se na obali, u staroj gradskoj jezri. Sačuvana su dva krila ovog nekoć mnogo većeg zdanja u kojemu je uredovao i boravio najviši predstavnik mletačke vlasti u komuni - gradski knez- kapetan. Po sredini južnog krila gotički je prolaz s gradskim vratima. Na zapadnom krilu okrenutom sakristiji katedrale, dvoja su vrata jednostavnih kamenih okvira. Godine 1975. dovršena je adaptacija Kneževe palače za potrebe smještaja Muzeja grada Šibenika. Biskupska palača (1439.-1441.) naslonjena je na katedralu sv. Jakova s morske strane.
Biskupska palača je gotičko-renesansni objekt iz druge polovice XV st. Brojnim zahvatima izgubljen je prvobitni izgled na što nas posjećaju elementi sačuvani na pročelju i dvorištu (dio arkada, portal, trifora s kamenom skulpturom). Uz nju su sačuvana stara Morska vrata, ulaz u grad s obale.