Kulturna baština

Suveniri

Šibenski botun 

Šibenski botun je kroz povijest krasio muške narodne nošnje, a tijekom posljednjeg desetljeća prepoznat je kao originalni šibenski suvenir. Danas se Šibenski botun može kupiti u obliku naušnica, prstenja, privjesaka, igli za kravatu, broševa, ogrlica i sl. Botun ima oblik dviju polukugli spojenih u sredini, a iznutra je šupalj. S vanjske strane je ukrašen tankim srebrnim nitima i kuglicama. Originalni botun je izrađen od srebra, točno u određenoj veličini, međutim danas ga možete pronaći i od zlata i od aluminija i to u više različitih veličina.
Šibenski botun je prema ideji dizajnerice Franke Kujundžić izradio poznati filigran Ljazer Čivljak.
Šibenski botun je 2007. godine Hrvatska turistička zajednica proglasila najoriginalnijim hrvatskim suvenirom.
Danas je Šibenski botun sastavni dio nošnji šibenskih klapa.

Šibenski bagatin

Šibenik je bio prvi grad koji je za vrijeme Mlečana kovao svoj novac. Vijeće devetorice u Veneciji odobrava izradu i puštanje u promet šibenskog sitnog novca - šibenskoga bagatina, kao dvanaestog dijela mletačkog solda u vrijednosti od 30 mletačkih dukata. Bagatin je u Šibeniku bio platežno sredstvo više od dva stoljeća. Kako je dekretom o kovanju bilo određeno, s jedne strane novčića bio je lik sv. Marka, zaštitnika Venecije, a s druge strane lik sv. Mihovila, patrona grada Šibenika. Odmah nakon Šibenika, svoj su novac počeli kovati: Split od 1490, Zadar od 1491, Trogir od 1492. i Hvar od 1493. godine.

Šibenska kapa

Šibenska kapa jedan je od najprepoznatljivijih simbola našega grada. U posljednjem se stoljeću ustalila u narančastoj boji s karakterističnim crnim vezenim ukrasima. U osnovi se radi o narodnoj tradiciji vrlo starog postanja. Ipak, šibenska je kapa dijete jednog od onih razdoblja kad je ovaj grad bio prvi. U prošlosti je bio prvi hrvatski grad. Poslije se u njemu sagradila prva i jedina katedrala u svojem načinu gradnje. Šibenska kapa nas podsjeća na one godine novije povijesti kad se u ovom gradu razmahao industrijski polet, izgradivši prvi zaokruženi proizvodni i distribucijski sustav izmjenične električne struje na svijetu. Industrijski potencijali koji su ovim novim mogućnostima od tog vremena bili privlačeni na rubove grada snažno su je obilježili sve do naših dana. Ovdje čak i aluminijske tvrtke kao boju svojih korporativnih znakova obično izabiru narančastu. I tu se naša priča vraća na početak, na kapu i njenu modernu boju. 
Nošenje crvene kape nije ekskluzivna moda Šibenčana. Može se vidjeti u mnogim narodnim nošnjama, čak i u paradnim ili ceremonijalnim kostimima raznih vremena i zemalja. To je onaj dio odjeće koji o pripadnosti svojeg nositelja može pričati čak i kad mu je tijelo nevidljivo zbog svjetine. A upečatljivosti crvene boje teško je naći parnjaka. Stoga se lako možemo prisjetiti raznih crvenih kapa i crvenkapica. Ona od koje  kreće priča  i nema obojenu kapu. To je kapa šibenskoga pučanina s višeg portretnog vijenca šibenske katedrale, isklesana sredinom XV stoljeća.